Ventili

Upotreba ventila

Ventili su jednostavni mehanički ili elektromehanički uređaji koji se koriste za kontrolu protoka gasova, tečnosti, prahova itd. kroz cijevi iz rezervoara ili drugih posuda. Uglavnom, način rada ventila zavisi od dizajna mehaničke barijere, tj. kugle, ploče, membrane, diska, i slično, koja se može umetnuti i ukloniti iz struje fluida koji prolazi, ili se u njemu rotirati. Neki od ventila su dizajnirani za način rada otvoren/zatvoren, dok su drugi dizajnirani da omoguće odgovarajuću kontrolu putanje fluida.

Ventili imaju mnogo upotreba, uključujući kontrolu vode za navodnjavanje, industrijsku upotrebu za kontrolu procesa, upotrebu u stambenim objektima kao što je kontrola pritiska vode za mašine za pranje posuđa i veša i slavine u kući. Ventili se takođe koriste u vojnom i transportnom sektoru. U HVAC kanalima i drugim strujama vazduha sa pritiscima bliskim atmosferskom pritisku, ventili se nazivaju prigušivači ili klapne.

Ventili se nalaze u gotovo svakom industrijskom procesu, uključujući pripremu vode i tretman otpadne vode, rudarstvo, proizvodnju energije, preradu nafte i gasa, proizvodnju hrane, proizvodnju hemikalija i plastike i mnoge druge oblasti.

Tehnički gledano, ventil je cijevni fiting, ali zbog svoje kritične funkcije, širokog spektra tipova i opcija rada, generalno se posmatraju odvojeno od ostalih fitinga. Ventili su često najskuplje komponente cjevovodnog sistema u postrojenju, cijena ventila može biti čak 30% ukupne cijene cjevovoda.

Funkcije ventila

Ventili igraju ključnu ulogu u povećanju efikasnosti, poboljšanju kontrole kvaliteta, bezbjednosti i pouzdanosti procesa. Pri izboru ventila primarno je razmotriti željenu funkciju ventila. Ventili se ugrađuju u sistem cjevovoda iz jednog ili više sljedećih razloga:

• Pokretanje ili zaustavljanje protoka fluida
• Smanjenje brzine protoka unutar sistema cjevovoda
• Regulacija pritiska fluida
• Regulacija temperature fluida u sistemu cjevovoda
• Preusmjeravanje protoka fluida sa jedne putanje na drugu
• Ograničavanje protoka radi ravnoteže sistema ili sprječavanja prekomjernog pritiska
• Sprječavanje protoka fluida u suprotnom smjeru
• Zaustavljanje protoka u slučaju kvara sistema
• Poboljšanje bezbjednosti smanjenjem pritiska ili vakuuma u sistemu cjevovoda

U fazi projektovanja proizvodnog procesa ili sistema cjevovoda, inženjeri generalno određuju tip ventila pogodan za željenu funkciju na dijagramu procesa i instrumentacije (P&ID). P&ID je šematski prikaz funkcionalnog odnosa cjevovoda, instrumenata i komponenti sistema.

Tipovi ventila

Najčešće korišteni tipovi ventila su zasuni, zaporni ventili, leptir ventili, membranski ventili, kuglasti ventili i nepovratni ventili.

Zasuni su najčešći tip ventila koji se nalaze u procesnim postrojenjima. Zasuni obezbjeđuju dobro zatvaranje i smatraju se pogodnim za skoro sve fluide, uključujući vazduh, gorivni gas, vodu, paru, mulj i viskozne tečnosti. Dizajn ventila otežava kontrolu protoka. Štaviše, udaranje fluida o djelimično otvorenu pregradu može oštetiti ventil.

Zaporni ventili se mogu koristiti u načinu rada otvoren/zatvoren, kao i za regulisanje protoka fluida. Korisni su u primjenama gdje je potrebna dobra kontrola protoka i gdje je nepropusnost važna, kao što su sistemi za rashladnu vodu, sistemi za napojnu vodu i dovod hemikalija, i sistemi za gorivo i mazivo. Dizajn ovih ventila primorava fluid da mijenja smjer dok protiče, ovo stvara veliki pad pritiska i turbulenciju. Nisu pogodni za fluide koji sadrže čestice, fluide visokog viskoziteta i druge medije koji su skloni zagušenju.

„Leptir“ se odnosi na rotirajući disk montiran na vratilo. Za potpuno otvaranje ili zatvaranje ventila potrebna je četvrtina punog okreta diska. U zatvorenom položaju, disk potpuno blokira prolaz. U otvorenom položaju, površina diska je paralelna sa smjerom protoka i omogućava gotovo nesmetan protok fluida. Leptir ventili nalaze primjenu u sistemima za hlađenje vodom, primjenama komprimovanog vazduha ili gasa, protivpožarnoj zaštiti, aplikacijama gdje ima mulja i vakuuma, i aplikacijama gdje su voda i para pod visokim pritiskom/visokom temperaturom. Leptir ventili imaju kratko kružno telo što smanjuje potreban proctor za ugradnju i čini ih laganim i lakšim za instalaciju. Kompaktni dizajn ih takođe čini pogodnim za velike promjere. S druge strane, leptir ventile može biti teško očistiti, a funkcija prigušivanja je ograničena na nizak diferencijalni pritisak, a turbulencije u protoku mogu izazvati nekontrolisano kretanje diska.

Membranski ventil (membrana se naziva i dijafragma), sastoji se od elastomjerne membrane i sedla/dosjeda na kojem se membrana zatvara. Linearno pokretani kompresioni element se koristi za pomjeranje tanke, fleksibilne membrane prema sedlu/dosjedu kako bi se zatvorio ventil. Membranski ventili takođe omogućavaju djelimično zatvaranje prolaza, što ih čini pogodnim za primjene prigušivanja struje fluida. Pogodni su za viskozne fluide i fluide koji sadrže čvrste materije, jer čvrste materije ne bivaju zarobljene u mehanizmu ventila. Membranski ventili se često koriste u postrojenjima za prečišćavanje vode, farmaceutskim, prehrambenim i hemijskim postrojenjima, vakuumskim i korozivnim aplikacijama. Membranski ventili su nepropusni, laki za održavanje, čisti, bezbjedni i efikasni. Pogodni su za primjene sa umjerenim pritiskom i temperaturom. Dozvoljena radna temperatura i pritisak kod membranskih ventila zavise od materijala membrane. Sedlo u membranskom ventilu može sprječiti potpuno pražnjenje cijevovoda. Kada se koristi u aplikacijama kontinuiranog prigušivanja, membrana se može vremenom istrošiti, što dovodi do kvara ventila.

Kuglasti ventil koristi kuglu sa šupljinom (otvorom) da zaustavi ili omogući protok fluida. Kada je otvor u kugli okrenut ka ulazu za protok, fluid protiče kroz njega. Rotaciono kretanje vratila ventila za 90° blokirajući protok. Kuglasti ventili nude jednostavnost rukovanja, veliki protok, visok pritisak, i dug vijek trajanja. S druge strane, kuglaste ventile je teško čistiti, što može dovesti do kontaminacije. Nisu pogodni za primjene koje zahtjevaju kontinuirano prigušivanje.

Nepovratni ventil se koristi za sprječavanje povratnog toka u cjevnim sistemima. Ventil se otvara zbog pritiska fluida koji prolazi kroz cjevovod. Obrnuti tok fluida zatvara ventil i sprječava kretanje fluida u suprotnom smjeru. Nepovratni ventili ne zahtjevaju spoljnu kontrolu. Oni rade automatski i stoga nemaju ručicu ili vreteno. Najjednostavniji nepovratni ventili su dizajnirani sa jednosmjernim mehanizmom klapne. Nepovratni ventili su generalno mali, jednostavni i jeftini. Industrijske primjene nepovratnih ventila uključuju sisteme za kontrolu napojne vode, gasne sisteme koji mješaju više gasova u jedan tok gasa i sisteme za mješanje goriva i oksidansa.

Klasifikacija ventila

Postoji nekoliko različitih načina na koje se ventili mogu klasifikovati. Mogu se grupisati na osnovu njihove funkcije, tipa radnog mehanizma, priključaka, mehaničkog kretanja, konstrukcijskog materijala, nominalnog pritiska i temperature, i veličine otvora. Prilikom izbora ventila, važno je uzeti u obzir svaku od ovih klasifikacija kako bi se osiguralo da je ventil pogodan za željenu primjenu.

Funkcija ventila – Ventili su uključeni u proces da bi obavljali različite funkcije. Mogu se koristiti za pokretanje/zaustavljanje protoka ili za regulisanje protoka i pritiska. Mogu biti potrebni za kontrolu pravca protoka ili za poboljšanje bezbjednosti procesa. Na osnovu kontrole protoka, ventili se klasifikuju kao izolacijski ventili ili regulacioni ventili. Izolacijski ventili su dizajnirani da ili potpuno zaustave protok fluida ili da ga dozvole bez opstrukcije. Ovi ventili se ne preporučuju za kontinuiranu upotrebu u djelimično otvorenom stanju jer mogu da pruže lošu kontrolu protoka ili da vremenom pretrpe oštećenja usljed habanja. Regulacioni ventili se koriste za regulaciju pritiska i protoka fluida sa odgovarajućom preciznošću. Ovi ventili se mogu bezbjedno i efikasno koristiti u procesima koji zahtjevaju delimično otvoreno ili zatvoreno stanje. Neki ventili su pogodni za obavljanje obje funkcije (membranski ventili i leptir ventili), dok se drugi preporučuju samo za jednu.

Način rada – Ventili se mogu klasifikovati kao ručni, aktuatorski ili automatski na osnovu načina rada. Ručnim ventilima se obično upravlja ručno uz pomoć točkova, poluga, pedala, dugmadi ili lanaca. Ovi ventili mogu biti mehanički pogonjeni da bi promjenili smjer kretanja i/ili povećali brzinu rada ili obrtni moment. U visokopreciznim aplikacijama ili velikim promjerima, aktuatorski ventili su povezani sa elektromotorima, pneumatskim sistemima, hidrauličnim sistemima ili solenoidima, kako bi se omogućilo daljinsko upravljanje i automatizacija funkcije ventila. Neki ventili se automatski aktiviraju kada se ispuni određeni uslov protoka. Na primjer, nepovratni ventili se zatvaraju bez potrebe za spoljnom intervencijom tokom povratnog toka. Slično tome, ventili za ispuštanje pritiska se automatski aktiviraju kada se stvori stanje prekomernog pritiska.

Priključci – Ventili su povezani sa cijevima preko spojeva (priključaka); ovi spojevi mogu biti navojni, prirubnički ili zavarujući. Ventili sa navojima imaju navojne spojeve, na koje je navrnut kraj cevi ili drugog fitinga. Prirubnica je ploča ili prsten koji formira obod na kraju cijevi ili ventila; dvije prirubnice su spojene vijcima da bi se formirao spoj. Ventili tipa „wafer“ (međuprirubnički) imaju tanko tijelo ventila, koje se nalazi između dvije prirubnice cijevi, sa vijcima koji okružuju tijelo ventila. Ovi ventili se obično instaliraju u sistemima sa ograničenim prostorom. Ventili sa čeonim zavarivanjem imaju zakošene krajeve priključaka koji odgovaraju sličnom zakošenju na cijevi. Kod ventila sa zavarujućom čašicom (“socket”), cijev se ubacuje u čašicu i zavaruje.

Mehaničko kretanje – Na osnovu mehaničkog kretanja zatvarajućeg elementa, ventili se mogu klasifikovati kao ventili sa linearnim kretanjem ili ventili sa rotacionim kretanjem. Kod ventila sa linearnim kretanjem zatvarajući element u ventilu kreće se pravolinijski da bi dozvolio ili zaustavio protok. Kod ventila sa rotacionim kretanjem zatvarajući element se okreće ili kreće duž kružne putanje. Ventili se takođe mogu klasifikovati kao višeokretni ili četvrtookretni, u zavisnosti od stepena okretanja ručke/točka potrebnog za potpuno otvaranje ili zatvaranje ventila.

Materijal izrade – Tijelo ventila može biti napravljeno od nerđajućeg čelika, legiranog čelika, mesinga, livenog gvožđa ili plastike, u zavisnosti od dozvoljene radne temperature i pritiska, izdržljivosti i primjene. Brtva, membrana, zaptivača i dosjed ventila su obično napravljeni od PTFE, POM, FKM, PA, EPDM ili NBR kako bi se postigao željeni nivo zaptivanja pri dozvoljenim radnim vrijednostima temperature i pritiska.

Nominalne vrijednosti pritiska i temperature – Ventili se takođe mogu klasifikovati prema svojim nominalnim vrijednostima radnog pritiska i temperature. Ove nominalne vrijednosti određuju maksimalne dozvoljene nivoe pritiska i temperature kojima ventil može biti bezbedno izložen.

Izbor ventila

Ventili su dostupni u velikom broju različitog dizajna i konfiguracija. Veliki broj dostupnih opcija čini izbor ventila teškim zadatkom. Izbor najboljeg ventila za određenu primjenu zahtjeva razmatranje potrebne funkcije, uslova i karakteristika fluida, učestalosti rada, zahtjeva za izolaciju ili regulaciju, dizajna za specifične i specijalizovane primjene, potrebe za održavanjem, i željenog nivoa bezbjednosti i pouzdanosti.

Prodaja ventila – cijene

Nudimo različite industrijske procesne ventile. Možemo pomoći našim klijentima u izboru odgovarajućih ventila.

Pozovite nas i upoznajte se bliže sa našom ponudom.